Prisustvo ptica u tržnim centrima – zakonski, higijenski i zdravstveni rizik

U Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove su kazali kako je zakonska obaveza za subjekte u poslovanju sa hranom da spriječe prisustvo i zadržavanje ptica u objektima, te da osiguraju zdravstveno ispravne životne i sanitarno-tehničke i higijenske uslove za njihovu proizvodnju i promet u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Ukoliko kupci primijete prisustvo ptica ili bilo kojih drugih životinja u prostoru gdje se vrši promet hranom ili njeno skladištenje, Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove kazali da građani mogu izvršiti prijavu Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove KS, a sporna mjesta navode da se nalaze više detalja mogu saznati na službenoj stranici Uprave (kuip.ks.gov.ba).

Sanitarni inspektori i inspektori za hranu prilikom redovnih nadzora ukoliko u prostoru primijete prisustvo životinja inspektori izdaju upravne mjere za prekršaje u skladu sa Zakonom.

„Za ove prekršaje su, prema članu 66. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, predviđene novčane kazne i iznose od 3.000 do 100.000 KM za pravno lice, od 500 do 2.000,00 KM za odgovorno lice, te od 2.000,00 KM do 8.000,00 KM za fizičko lice–obrtnika.“

Ptice u tržnim centrima predstavljaju vrlo složen, višeslojan problem, koji zadire u oblast javnog zdravstva, jer može imati za posljedicu ugrožavanje zdravlja ljudi.

„Zadiru u aspekt dobrostanja odnosno dobrobiti životinja, nominirajući etičke probleme. Upliv na kvalitet proizvoda koji se nude u tržnim centrima, a preko njih može generirati problem konzervacije, kontaminacije i mikroorganizama. Na kraju, nije zanemariv ni vizuelno-estetski problem, koji ostavlja utisak nehigijene i nečistoće.“

Kako smo i sami svjedoci prisustva nemalog broja ptica u tržnim centrima, a koje se zadržavaju u njima dugi niz godina, logično se nameće pitanje njihovog uticaja na zdravlje ljudi, putem tjelesnih izlučevina.

Stoga, struka kaže da ptice koje su najviše prisutne u ovim objektima su golubovi i vrapci mogu biti nosioci uzročnika zaraznih bolesti ljudi i životinja, poput histoplazmoze, psitakoze, salmoneloze, e-coli, kampilobakterioze, virusne avijarne influence, koja se pogrešno naziva i ptičijim gripom.

„Svojim prisustvom i obitavanjem u tržnim centrima predstavljaju potencijalnu realnu opasnost po zdravlje ljudi. Vrlo često je vidljiv izmet po gredama, podovima pa čak i ambalaži izloženih proizvoda.“

Sve navedeno zahtijeva ozbiljnu i hitnu intervenciju kako vlasnika tržnih centara tako i nadležnih službi, u ovom slučaju veterinarskih, veterinarskih i građevinskih inspektora.

U ovom slučaju izvor hrane predstavljaju dostupni prehrambeni proizvodi tipa voća, povrća, mrvica hljeba i sl., a sa druge strane mnogobrojne građevinske strukture u objektima, tipa greda i prečki.

Iako je na ovakvim mjestima skoro pa nemoguće ukloniti navedene faktore, ipak se može i mora povesti računa o redovnom čišćenju objekata koje podrazumijeva obaveznu dezinfekciju izloženih proizvoda i ambalaže, dezinfekciju svih prostora, uklanjanje lako dostupne hrane, održavanje higijene stovaršnog prostora, redovno izbacivanje otpada, te fizičkom onemogućavanju ulaska ptica u same objekte.

„Postoje odobrena dezinfekciona sredstva u EU i Bosni i Hercegovini, na bazi stabilnog hlor-dioksida, bolje efikasnosti i bez štetnih posljedica po čovjeka.“

Neke od fizičkih prepreka su postavljanje mreža ili najlonskih barijera, kako na prozorima i otvorima, tako i na svim ulazima i izlazima cijelog objekta, kao i postavljanje plastičnih ili aluminijskih šiljaka na sve stajaće površine.

„Zvučni i ultrazvučni aparati su efikasni, ali samo određeni vremenski period, jer se ptice vrlo brzo navikavaju na njihov zvuk, kada postaju beskorisni.“

Nadležni organi imaju obavezu vršenja nadzora nad ovim objektima, te izdavanja rješenja za otklanjanje ustanovljenih propusta, a u slučaju neotklanjanja istih i izvršenje zakonom propisanih sankcija.